Prednji vrt u blizini kuće: zašto je to učinjeno u prošlosti? Zar nije za ljepotu?
Možda je svatko od nas barem jednom u životu vidio mali vrt u blizini stare kuće, obično s ulične strane. Nerijetko se tamo sadilo lijepo cvijeće i ukrasno grmlje, au nekim slučajevima uredili su i mali vrt s voćkama ili ih zasadili ribizlom, malinom i ogrozdom. Ponekad se ovdje nalazio i vinograd. Ovo neobično i lijepo područje zvalo se prednji vrt. Međutim, naziv je preživio do danas.
Ali čemu je zapravo bila namijenjena i zašto je uvijek bila ograđena drvenom ogradom?
Sadržaj članka
Hlađenje vašeg doma
Kad su ljudi počeli graditi kuće s velikim prozorima, pokušali su staviti čak nekoliko njih na prednju fasadu zgrade - bilo je i lijepo i praktično (u kuću je ulazilo više svjetla, a provjetravanje prostorije bilo je puno lakše). Međutim, vrlo brzo svi su shvatili da, osim estetskog užitka, veliki prozori imaju i neke nedostatke. Zbog izravnog izlaganja sunčevoj svjetlosti unutrašnjost kuće se jako zagrijala, toliko da je na trenutke bilo nemoguće boraviti u njoj. Trebalo se nekako izboriti s tim i pobjeći od vrućine.
Danas po nesnosnim vrućinama možemo upaliti split sustav ili u krajnjem slučaju ventilator. Ali ljudi u prošlosti bili su lišeni takvih pogodnosti, pa su stoga jedini izlaz iz situacije bila stabla ispred kuće, koja su stvarala hlad i nisu dopuštala da se zgrada toliko zagrijava.
Zapravo, tako je nastala tradicija sadnje biljaka u prednjem vrtu, što je stvorilo gusto sjenčanje i spasilo ljude od vrućine.
Prvi dojam o mjestu, a time i o njegovom vlasniku, ovisi o prednjem vrtu, pa se uređenju ovog mjesta uvijek pridavala posebna važnost.
Ograda za stoku
Drveće posađeno u prednjem vrtu igralo je ulogu svojevrsnog klima uređaja, iako ne tako učinkovito. Ali u to vrijeme ljudi ne samo da su imali malo izbora, nego ga uopće nisu imali.
Istina, stablo je još trebalo uzgajati i pravilno oblikovati krošnju. U prošlosti se u selima i zaseocima gotovo u svakom dvorištu držala stoka: krave, koze, konji, ovnovi, ovce. Životinje su svakodnevno slane u šetnju. Tako su sve te životinje u ogromnom stadu hodale ulicama dva puta dnevno - ujutro i navečer. Jasno je da je na svom putu bila sposobna pogaziti sve živo što su ljudi posadili, a također i pojesti suvišno lišće. Kako ne bi izgubili svoje zasade, ljudi su počeli ograđivati svoje prednje vrtove, koji su služili kao zaštita od proždrljive stoke.
Zašto je ograda niska?
Veličina i dizajn ograde također su bili važni i nije izgrađena nasumično. Da živa bića ne unište sadnice bila je dovoljna ograda visoka 1,2 m - zato je i tako niska. Građena je od malih klinova ili ogradica, ali se uvijek ostavljala mala praznina za prozračivanje prostora.
Širina i razmak između kočića također su bili pomno promišljeni, ali nisu mnogo razmišljali o ljepoti. Bilo je važno da male životinje (kao što su koza ili ovan) ne mogu provući glavu i jesti biljke.
Ovo su jednostavne karakteristike običnog prednjeg vrta.Kako se pokazalo, uopće nije bila namijenjena ljepoti, već je u prošlosti imala praktično i važno značenje.
Ne samo za ovo. Postojalo je još jedno značenje. Prije su se kuće gradile strogo uz Crvenu liniju - kako bi starješine, policajci i drugi mogli hodati ispod prozora i slušati o čemu stanovnici razgovaraju. Prednji vrt korišten je za zaštitu od nepotrebnih ušiju.
Naravno da je prelijepo. Sada se čini da se ovaj običaj ponovno oživljava. Barem. Nekoliko je ljudi vidjelo vrlo dobro napravljene prednje vrtove.
Da. Na stanici u Permskoj regiji, gdje je živjela moja baka, gotovo svi imaju takve vrtove. Vrućina na sjevernom Uralu ne dolazi u obzir. A stoku nisu držali ljudi koji su radili u tvornicama u susjednim gradovima.
Ne znam kako je kod vas u selu, ali ovdje nitko nema drveće ispred vrta...najviše grm jorgovana i cvijeće...tako da je vaša teorija o hladovini malo vjerojatna...drveće može posaditi uz kuću i nema smisla ne ograditi ih... ali je bila ograda ne samo od ovaca i krava, koje su se tjerale po selu, nego više od kokoši, koje nisu smjele u vrt ili vrt kako ne bi kljucao sjemenke i bobice